Kako, kada i zašto odabrati izvan(nastavnu)školsku aktivnost?

aktivnosti za djecu

Djeca koja uz školu sudjeluju u izvanškolskim i izvannastavnim aktivnostima češće su organiziranija, emocionalno stabilnija i zadovoljnija

No, uz sve prednosti, važno je paziti da pritom ne zaboravimo ono najvažnije – da dijete ostane dijete.

Zašto su izvannastavne i izvanškolske aktivnosti važne? Sudjelovanje u istima dokazano:

Izvannastavne aktivnosti kod darovitih učenika u RH

Prema analizi više od 600 darovitih učenika iz Hrvatske u dobi od 10 do 14 godina, utvrđeno je da su oni uključeni u prosječno četiri izvannastavne aktivnosti, a djevojčice čak jednu više od dječaka. Najčešći izbori uključuju: sportove, matematiku i informatiku, strane jezike, glazbu, znanstvene aktivnosti.

Ovo jasno pokazuje da akademski darovita djeca imaju široke i raznovrsne interese od sporta preko umjetnosti. U usporedbi s darovitom djecom u SAD-u, naši učenici sudjeluju u prosječno jednoj aktivnosti više.

Koliko puno je previše?

Iako razne aktivnosti za djecu donose brojne koristi, važno je znati procijeniti kada ih je previše. Prema iskustvu, dvije aktivnosti tjedno obično su dovoljne za većinu djece. Više od toga može narušiti ravnotežu između škole, slobodnog vremena i obiteljskih obveza.

Ako dijete nema vremena za igru, počinje pokazivati znakove umora, često je nervozno ili gubi interes za stvari koje je prije voljelo, to može biti znak da je raspored prenatrpan. Djeca trebaju i prostor za dosadu, spontanost i oporavak jer i nedjelovanje je razvojno vrijedno. Kao orijentacija, analiza darovitih učenika u Hrvatskoj pokazala je da su oni prosječno uključeni u četiri aktivnosti za djecu, no to ne znači da je to idealna mjera za svako dijete. Bitna je kvaliteta i smislenost aktivnosti, kao i uživanje djeteta u istoj.

Znanstvene aktivnosti: nisu samo za darovite, nisu samo za „velike“

Znanstvene radionice, tehnički klubovi, istraživačke aktivnosti, STEM radionice nisu rezervirane samo za darovitu djecu – dapače, potrebne su svakom djetetu. Prvo, jer su zabavne, interaktivne i izazovne. Drugo, jer razvijaju vještine potrebne za cjeloživotno učenje: rješavanje problema, kritičko mišljenje, suradnju i upornost. Rana pozitivna iskustva (predškolska dob) sa STEM-om oblikuju pozitivne stavove prema istom u adolescenciji.

Kako odabrati pravu izvannastavnu aktivnost?

Gledajte, uočavajte osluškujte i razgovarajte s djetetom o tome što ga veseli… Crtanje, sport, čitanje, eksperimenti, glazba, izvedbene umjetnosti, računanje, programiranje…?

znanstvena radionica
  • Otkrijte strasti – razgovarajte, promatrajte, dopustite isprobavanje.
  • Uvažite osobnost – birajte aktivnosti koje podržavaju djetetove afinitete i osobine.
  • Planirajte realno – ne pretjerujte s brojem obveza.
  • Tražite savjet – pitajte učitelje, trenere, roditelje, stručnjake.
  • Učite kroz igru – cilj je uvijek rast, a ne rezultat.

Kako znati da ste odabrali dobru aktivnost?

Najbolji pokazatelj nije broj izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, medalja ni diploma, već izraz lica.

Ako se dijete s aktivnosti vraća nasmijano, s pričama, prijateljima i entuzijazmom – to je pravi znak da ste na dobrom putu.

Ako ga treba stalno nagovarati, često je iscrpljeno i ne pokazuje interes možda je vrijeme za pauzu ili nešto novo.

Zaključno

Izvannastavne aktivnosti obogaćuju djetinjstvo, potiču razvoj i omogućuju djeci da upoznaju sebe. No, ključ sretnog djeteta je u ravnoteži između obveza, igre i slobodnog vremena. Roditelji i škole trebaju stvarati uvjete u kojima dijete istražuje, bira, griješi i raste, jer samo tada izvannastavne i izvanškolske aktivnosti mogu biti ono što trebaju biti: sigurno okruženje za osobni razvoj i otkrivanje svijeta.

Za roditelje koji žele više informacija o konkretnim programima, edukacijama ili radionicama koje potiču znatiželju, kreativnost i razvoj STEM kompetencija ili samo trebaju savjet što i kako s djetetom, slobodno nam se obratite.

Reference:
1) Fredricks, J. A., & Eccles, J. S. (2006). Is extracurricular participation associated with beneficial outcomes? Developmental Psychology, 42(4), 698–713.

2) Mahoney, J. L., Cairns, B. D., & Farmer, T. W. (2003). Promoting interpersonal competence and educational success through extracurricular activity. Journal of Educational Psychology, 95(2), 409–418.

3) Maltese, A. V., & Tai, R. H. (2011). Pipeline persistence: Examining the association of educational experiences with earned degrees in STEM among U.S. students. Science Education, 95(5), 877–907.

4) Mladinov, V. & Čuček, P. (2024). Breaking Stereotypes: Extracurricular Preferences of Gifted Students in STEM. 19th European Council of High Ability Conference, Book of Abstracts, 90.